PITANJA I ODGOVORI


Što je Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije?

Cilj Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije je omogućiti svakom djetetu razvoj koji je u skladu s njegovim mogućnostima i željama, u okruženju koje je usmjereno prema njegovim potrebama, koje je poticajno i prijateljsko. Cilj je također omogućiti svakom pojedincu cjeloživotno učenje u svrhu zadovoljavanja vlastitih interesa, lakše zapošljivosti i postizanja više kvalitete života. Napokon, cilj je Hrvatskoj osigurati znanost koja će raditi u interesu cijelog društva, težeći vrhunskim uspjesima.

Kvalitetno obrazovanje i znanost nužni su preduvjeti razvoja Hrvatske. Zbog toga ih Hrvatska prepoznaje kao razvojne prioritete koji jedini mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta.


Što je Cjelovita kurikularna reforma?

Kurikularna reforma jedna je od prvih mjera kojom započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na kojoj će raditi velik broj stručnjaka i radnih skupina.

Kako bi predložene promjene mogle odgovoriti na stvarne potrebe obrazovnog sustava, na kurikularnoj se reformi očekuje ključan doprinos učitelja, nastavnika, odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova.


Što sve uključuje kurikularna reforma?

Cilj kurikularne reforme je uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene, kako bi se:

  • Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.
  • Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.
  • Učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.

Ova će dugoročna i dugotrajna promjena obuhvatiti i produljenje obveznog obrazovanja na devetogodišnju osnovnu školu, no promjene će biti uvođene stupnjevito, a u prvoj fazi obuhvaćaju:

  • izradu kurikuluma svih razina i vrsta odgoja i obrazovanja temeljenih na odgojno-obrazovnim ishodima;
  • prijedlog novog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima;
  • sustavno osposobljavanje učitelja za primjenu novih kurikuluma i promjene u procesu poučavanja i učenja
  • prijedlog načela i smjernica za izradu priručnika, udžbenika i drugih nastavnih pomagala te digitalizaciju istih i korištenje IKT-a u obrazovanju.

Što donosi Cjelovita kurikularna reforma?

O tome što donosi Cjelovita kurikularna reforma najbolje se može saznati iz predavanja dr. sc. Borisa Jokića.


Kako je organizirana Cjelovita kurikularna reforma?

Sljedeća su tijela važna u Cjelovitoj kurikularnoj reformi:

  • Ekspertna radna skupina koja ima zadaću izraditi prijedlog Okvira nacionalnog kurikuluma, te voditi cjelokupni proces kurikularne reforme; Ekspertna radna skupina ne donosi kurikulume već koordinira rad svih drugih tijela;
  • Jedinicu za stručnu i administrativnu podršku (JSAP) izradi kurikularnih dokumenata čine djelatnici Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), koji će u određenom vremenskom periodu raditi isključivo ili primarno na aktivnostima vezanim uz kurikularnu reformu.
  • Stručne radne skupine organizirane su prema područjima djelovanja Cjelovite kurikularne reforme (kurikulumi na nacionalnoj, područnim, međupredmetnim i predmetnim razinama; ocjenjivanje, vrednovanje i izvještavanje o učeničkim postignućima;stručno osposobljavanje djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova…). U svim stručnim radnim skupinama većinu čine učitelji, nastavnici, odgojitelji, stručni suradnici i ravnatelji iz odgojno-obrazovnih ustanova. U rad skupina su također uključeni metodičari i predmetni stručnjaci s visokoškolskih institucija i znanstvenih instituta.

Kako su birani ljudi u Ekspertnu radnu skupinu i stručne radne skupine?

Članice i članovi Ekspertne radne skupine i svih stručnih radnih skupina birani su na temelju javnog poziva. Svi koji su se prijavljivali na javni poziv trebali su dostaviti

  • životopis,
  • presliku diplome i potvrdu kojom dokazuju radno iskustvo,
  • suglasnost ustanove u kojoj rade za sudjelovanje u radu Stručne radne skupine u skladu s obimom i zadatcima opisanima u „Opisu poslova i zadataka članova Stručne radne skupine“ (za zaposlene),
  • motivacijsko pismo u kojem objašnjavaju razloge za prijavu i viđenje osobnog doprinosa kurikularnoj reformi (do 2000 znakova bez razmaka);
  • osobni prijedlog promjena u dijelu sustava za koji se prijavljuju (do 6000 znakova bez razmaka);
  • kontakte dviju osoba koje mogu potvrditi stručne reference.

Tko je izabran u Ekspertnu radnu skupinu?

U Ekspertnu radnu skupinu izabran je dr. sc. Boris Jokić za voditelja, te sljedeće članice i članovi:

  • sc. Branislava Baranović,
  • Suzana Hitrec,
  • Tomislav Reškovac,
  • sc. Zrinka Ristić Dedić,
  • sc. Ružica Vuk i
  • Branka Vuk.

Životopise svih članica i članova Ekspertne radne skupine mogu se pronaći na mrežnim stranicama Cjelovite kurikularne reforme.


Tko je izabran u stručne radne skupine?

Na temelju javnog poziva u 53 stručne radne skupine najviše je izabrano učiteljica i učitelja iz osnovni i srednjih škola, a nakon njih dolaze profesorice i profesori s hrvatskih sveučilišta.

Popise članica i članova svih stručnih skupina mogu se pronaći na mrežnim stranicama Cjelovite kurikularne reforme.


Što su stručne radne skupine radile?

Ključne zadaće članova stručnih radnih skupina bile  su:

  • upoznavanje s konceptualnim postavkama Cjelovite kurikularne reforme i prijedlogom Okvira nacionalnog kurikuluma,
  • usvajanje metodologije za izradu kurikularnih dokumenata koji izrađuje Ekspertna radna skupina za cjelovitu kurikularnu reformu
  • upoznavanje i analiza određenih kurikularnih rješenja u obrazovnim sustavima drugih zemalja,
  • određivanje strukture i glavnih sastavnica kurikularnog dokumenta,
  • izrada nacrta prijedloga kurikularnog dokumenta,
  • usklađivanje rezultata rada sa stručnim radnim skupinama koje izrađuju ostale kurikularne dokumente,
  • oblikovanje konačnoga teksta prijedloga kurikularnog dokumenta za širu raspravu / konzultacije,
  • ostale zadaće vezane uz razvoj kurikularnog dokumenta.

Rezultat rada stručnih radnih skupina bili su kurikularni dokumenti koji su predstavljeni javnosti 16. i 29. veljače i koji se mogu naći na mrežnim stranicama Cjelovite kurikularne reforme.


Što se dogodilo nakon objave dokumenata?

Nakon što su predstavljeni kurikularni dokumenati, 14. ožujka 2016. godine otvorena je stručna rasprava o njima. Ovakav oblik savjetovanja oko donošenja određenog dokumenta prvi put je primjenjena na kurikularnim dokumentima.

Stručna rasprava je trajala do 1. svibnja 2016. godine. Tijekom stručne rasprave zaprimljeno je 2759 komentara na sve dokumente, 1846 zaključaka sa skupova, sudjelovalo je 913 stručnjaka i institucija, te je ukupno sudjelovalo 64.847 sudionika na skupovima županijskih stručnih vijeća.


Što se dogodilo 23. svibnja 2016. godine?

Na konferenciji za novinare članice i članovi Ekspertne radne skupine najavili su da će tražiti razješenje od ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Predraga Šustara ukoliko do 25. svibnja 2016. godine se jasno ne izjasni ide li dalje Cjelovita kurikularna reforma, ne objavi poziv za izbor škola koje će sudjelovati i ne izjasni se ima li dovoljno financijskih sredstava za provedbu reforme.

Na konferenciji za novinare održanoj 25. svibnja 2016. godine, članice i članovi Ekspertne radne skupine podnijeli su ostavke i zatražili razrješenje od strane ministra.


Kako se vaša organizacija može priključiti inicijativi?


Izvori: